Ove jeseni pod konopljom našlo se oko osam stotina hektara

0
270

U Srbiji se stalno udvostručuju plantaže pod kudeljom, odnosno konopljom, a agronomi objašnjavaju da se skoro sve što se izradi od plastike, može napraviti i od ove biljke.

Ove jeseni pod konopljom, koju mnogi nazivaju biljkom budućnosti, našlo se oko osam stotina hektara. Agronomi ističu da je uzgoj ove biljne vrste veoma isplativ, jer, može da donese godišnji prihod za tri do četiri puta veći od prihoda kod uzgoja kukuruza.

U Udruženju proizvođača i prerađivača alternativnih biljnih vrsta “Konoplja” podsećaju da se bivša Jugoslavija sredinom 20. veka ubrajala među najznačajnije proizvođače ove industrijske biljke. U Odžacima je bila jedinstvena berza kudeljne stabljike, odakle se diktirala cena od Italije do Engleske. Dr Maja Timotijević, predsednica ovog udruženja je objasnila da je u jednom trenutku, naftno-hemijski lobi shvatio da im je konoplja ozbiljna konkurencija, jer sve ono što se pravi od plastike, može da se napravi i od konoplje. Tako je krenulo organizovano uništavanje ove biljke, pa je to zahvatilo i našu zemlju, posebno pričama o štetnosti marihuane, koju su izjednačili sa industrijskom konopljom.

Prema pisanju portala Agro Servis plus, broj zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača raste iz dana u dan, jer je ovo biljka koja zahteva malo, a daje puno, pošto se recimo od nje proizvodi više od  pedeset hiljada artikala . U domaćim propisima, koji su još važeći, navedeno je da se od konoplje prave samo vlakna i hrana za ptice, a nigde se ne spominje njen značaj u industriji papira, u tekstilnoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, u kozmetici, građevinarstvu i zaštiti životne sredine.

Dr Timotijević je rekla da se obraćala ministarstvima poljoprivrede, zdravstva i unutrašnjih poslova, pošto su sva tri uključena prilikom prikupljanja dozvola za uzgajanje konoplje. Navela je i da je apelovala da se regulative promene, da budu prilagođene razvoju ove grane poljoprivrede. Dr Timotijević je objasnila i da udruženje  ne zahteva da marihuana bude legalizovana, već da se olakša proizvodnja industrijske konoplje. Kako je istakla, svake sedmice dolazi po nekoliko stranih investitora, koji žele da ulože novac u gajenje konoplje, ali kada vide naše regulative, oni odustaju.

Proizvođači konoplje širom Srbije su istakli da se uzgoj konoplje biljke i te kako isplati, pa je mnogi seju svake godine na mestima gde su ranije gajili pšenicu ili kukuruz. U Koštunićima kod Gornjeg Milanovca nedavno je osnovana prva eko-zadruga “Srpski domaćini”, koja će se baviti proizvodnjom organske hrane, između ostalog i lekovitog bilja i konoplje koja će se koristiti u medicinske svrhe.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here