Sukob na Bliskom istoku ozbiljno je poremetio globalno tržište đubriva, izazvavši nagli skok cena prirodnog gasa – ključne sirovine za proizvodnju uree. Istovremeno, kriza u Ormuskom moreuzu, koji predstavlja ključnu rutu za trgovinu đubrivom kojom prolazi oko trećine svetskog prometa ove robe, unosi dodatnu neizvesnost pred prolećnu setvu kada je potražnja za đubrivima najveća.

Za razliku od perioda kada je Srbija imala razvijenu sopstvenu industriju, sa čak sedam fabrika mineralnih đubriva, danas se najveći deo potreba pokriva iz uvoza. – Nekada se godišnje u jesen koristilo oko 900.000 tona đubriva, dok je prolećna potrošnja iznosila oko 500.000 tona. Danas je tržište znatno nestabilnije, a ključni faktor proizvodnje čiji je osnov gas, dodatno je opterećen političkim i ekonomskim ograničenjima – kaže za Biznis.rs agroekonomski analitičar Milan Prostran.

Prema njegovim rečima, tržište đubriva već je bilo narušeno uvođenjem sankcija Rusiji i Belorusiji, koji su među najvećim svetskim snabdevačima mineralnih đubriva i koji su sa Ukrajinom bili glavni dobavljači za Srbiju.

Prostran naglašava da su ohrabrujuće izjave ministra poljoprivrede Dragana Glamočića da je tržište snabdeveno odgovarajućim količinama kako za prehranjivanje tako i za prolećnu setvu. – Ako je sve zaista obezbeđeno, kako se navodi, to znači da su potrebne količine već uvezene i dostupne na tržištu – ističe Prostran, dodajući da u tom slučaju poljoprivrednici mogu biti mirniji kada je reč o aktuelnoj setvi.

Ministar je, podseća on, najavio i subvencije za poljoprivrednike u iznosu od 18.000 dinara po hektaru, za gazdinstva do 100 hektara, koje bi trebalo da pokriju deo troškova đubriva, goriva i semena. Međutim, Prostran upozorava da deo proizvođača ostaje van tog sistema podrške. – Postavlja se pitanje šta je sa onima koji imaju više od 100 hektara, ali i sa manjim, neregistrovanim gazdinstvima. Upravo ti proizvođači mogu se naći u najtežoj poziciji – naglašava on.

Prostran ocenjuje da bi, ukoliko su zvanične informacije tačne, Srbija u ovoj godini mogla da izbegne najteže posledice poremećaja izazvanih sukobima na Bliskom istoku.

Istovremeno, dodaje da će poljoprivrednici koji đubrivo nabavljaju u ovom trenutku gotovo sigurno plaćati više cene, što će povećati ukupne troškove proizvodnje koje će se pre ili kasnije odraziti i na cene finalnih poljoprivrednih proizvoda. – Sve količine mineralnog đubriva na našem tržištu nabavljene su pre ove krize. Pravo pitanje je kako će se i po kojim cenama nabavljati nove količine za narednu proizvodnu godinu, kao i koliko će aktuelna kriza trajati – upozorava on.

– Prema mojoj računici prolećna setva biće skuplja za oko 20 do 25 odsto u odnosu na prošlu godinu, zbog poskupljenja đubriva, semena i goriva. Najteže će proći mali i srednji farmeri koji nisu registrovani i ne ostvaruju pravo na subvencije od 18.000 dinara po hektaru – zaključuje Prostran.