Korona ne napada političke stranke

0
163

Vlada Republike Srbije nedavno je izašla pred građane sa planom ekonomskih mera za sprečavanje posledica pandemije koronavirusa. Mere će biti realizovane po ukidanju vanrednog stanja, a kome one i koliko pomažu prosudite sami.

Vlada Republike Srbije poslala je 15. marta ove godine Zaključak sa naznakom strogo poverljivo,    svim lokalnim samoupravam kojima se nalaže obustava plaćanja prema svim korisnicima sredstava budžeta Republike Srbije. Začuđujuće je to što su političke stranke i njihovo finansiranje izuzeti od obustave plaćanja u ovom strogo poverljivom dokumentu. Dakle, ima finansiranja političkih stranaka kojima je praktično istekao mandat.

Mala i srednja preduzeća, i pored apela vlasti, ne mogu da izdrže i u cilju smanjenja troškova otpuštaju radnike i zatvaraju pogone, mali poljoprivredni proizvođači nemaju gde da prodaju svoje prizvode jer su pijace zatvorene, a svi konkursi i subvencije kako na republičkom, na pokrajinskom tako i na lokalnom nivou obustavljeni su. I dok se u ovakvom stanju svi bore za svoj dinar političkim strankama nastavlja se finansiranje iz budžeta Republike Srbije iako one u ovom trenutku nemaju potrebu za bilo kakvim delovanjem.

Vlada Republike Srbije nedavno je izašla pred građane sa planom ekonomskih mera za sprečavanje posledica pandemije koronavirusa. Ceo program ekonomskih mera podeljen je u 4 dela. Prvi set mera odnosi se na poresku politiku, drugi na direktnu pomoc zaposlenima, prevashodno u privatnom sektoru, treći na direktnu podršku likvidnosti našoj privredi dok se četvrti set mera odnosi na direktnu pomoć svakom punoletnom građaninu Republike Srbije nakon krize.

Mere su ocenjene kao dobre i kao dobrodošle, ali sa druge strane su i veoma licemerne jer su donete nakon donošenja strogo poverljivog zaključka koji smo vam predstavili. Sa jedne strane prekida se svo finansiranje iz republičkog budžeta, a sa druge, obećava se pomoć i apeluje se na preduzeća da izdrže pritisak krize.

Mikro, mala i srednja preduzeća se slažu da je mera kojom se predviđa uplaćivanje 3 minimalne prosečne zarade za radnike u tim preduzećima dobra, ali brine ih činjenica što i dalje teret poreza i doprinosa, koji za zaposlenog na minimalcu iznosi skoro 18.000 dinara, ostaje na njima. Država će uplatiti iznos od 3 minimalne neto zarade, ali će preduzetnici i preduzeća morati da uplate ne baš male poreze i doprinose. Pitaju se od čega će to isplatiti, čak i 4. januara 2021. godine, kada im je u toku vanrednog stanja dobit izgubljena, a sigurno je da će i posle vanrednog stanja biti desetostruko umanjena.

Takođe, određeno je da se ukida PDV za donacije ka Ministarstvu zdravlja, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje i zdravstvenim ustanovama. Donacije, kao što znamo, u ovoj situaciji imaju mogućnosti da obezbede samo velike kompanije, kojima odbitak ovog nameta skoro pa ništa ne znači dok preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća i dalje imaju obavezu da redovno plaćaju porez na dodatu vrednost, čak i ako zbog pandemije koronavirusa prema njima drugi ne izmiruju obaveze. Oni su i dalje dužni da plaćaju PDV pa se postavlja pitanje zašto su zatajili pomoć i podrška države u ovom segmentu.

Pored toga, realizacija donetih mera predviđena je nakon završetka vanrednog stanja, kao vid saniranja posledica pandemije koronavirusa. Problem predstavlja to što će do tada mnoga preduzeća skroz propasti, mnogi poljoprivredni proizvođači će nestati, a brojne poslovne prilike ostaće neiskorišćene. Čudom ili ne, sve predviđene mere biće realizovane u jeku predizborne kampanje.

I dok mediiji trenutno preko konkursa na republičkom, pokrajinskom i lokalnom nivou ne mogu dobiti nikakva sredstva jer su konkursi za njih obustavljeni sa pojedincima nije takva situacija. Za partijske poslušnike ima novca u svim kasama pa je tako marketinška firma Nebojše Krstića za posao oglašavanja nedavno iz budžeta grada Beograda dobila 760.000 evra. Inače, ova agencija je i prethodnih godina od Grada Beograda dobijala poslove oglašavanja pa je tako 2017. dobila 90 miliona dinara, 2016. 60 miliona dinara, a 2015. godine 45 miliona dinara.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here