
Srbija je povećala izvoz brašna u Evropsku uniju, pri čemu su otvorena dva nova tržišta za naše mlinare.
“Nova ekonomska godina počela je dobro za mlinarsku industriju pošto je brašna tokom jula i avgusta prodato 33.000 tona u izvoz; što je za 30 odsto iznad prosečnih ino rezultata ranijih godina”, kazao je za Dnevnik direktor Udruženja mlinarske, pekarske i testeničarske industrije Srbije Žitounija Zdravko Šajatović.
“Ono što je još značajno reći kada je ovogodišnji izvoz u pitanju, jeste da domaći izvoznici imaju dva nova tržišta – Mađarsku i Sloveniju, pa bi bilo dobro da se to inotrgovanje nastavi i u narednom periodu”, dodao je. Šajatović kaže da brašna imamo koliko hoćemo, jer imamo pšenice dovoljno da pokrijemo domaće potrebe i još da prodamo drugima.
“Zato nam trebaju novi potrošači. Mada je neobično što su Mađari od nas kupili brašno – 1.176 tona, pošto su veliki proizvođači pšenice, ali u svakom slučaju došli su na ovdašnje tržište i bilo bi idealno da ostanu i trgovanje sa Mađarskom se nastavi i u narednim periodu. Slovencima smo prodali 725 tona”,. Šajatović je napomenuo i da su naši tradicionalni kupci BiH, Crna Gora i Severna Makedonija, gde prodamo oko 90 odsto viška brašna.
Mada je ekonomska godina dobro počela, Šajatović kaže da je rano govoriti da li ćemo uspeti da dostignemo rekordni izvozni rezultat od pre tri godine, kada smo na inotržište prodali 252.000 tona brašna. “Prošle ekonomske godine prodali smo 140.000 tona brašna”, naveo je Šajatović.
Prema podacima “Žita Srbije” u ovoj žetvi pšenice smo dobili oko 3,4 miliona tona žita, ali slabijeg kvaliteta. Od prošle žetve ostalo nam je neprodato 1,2 miliona tona hlebnog zrna. Za domaće potrebe treba nam oko 1,6 miliona tona, što znači da imamo oko tri miliona tona pšenice za druga tržišta. Zato mlinarima preostaje da osvajaju nova tržiša i našu pšenicu melju i prodaju gde god se traži.