U razdoblju između žetve i setve sledećeg useva novi izolacioni površinski sloj zemljišta nastao obradom može ublažiti gubitak vode iz zemlje. Vrlo važan zahvat nakon obavljene letnje žetve je obrada ili ljuštenje strništa, ali i nega nakon toga. 

Ljuštenje strništa se ubraja u plitku obradu zemljišta 6 do 10 cm, a smatra se da je u celosti obavljeno tek nakon zatvaranja prašene površine. Može se obaviti nakon usitnjavanja žetvenih ostataka ili u istom prohodu. Smer prašenja strništa mora biti pod određenim uglom u odnosu na smer redova biljaka, kako bi se postigao bolji efekt mešanja. U razdoblju između žetve i setve sledećeg useva novi izolacijski površinski sloj zemljišta nastao ljuštenjem može ublažiti gubitak vode iz zemljišta. Zbog ranije požetih useva, manja je količina potrošene vode, a ta se prednost mora iskoristiti kvalitetnom obradom. Nebrigom prema strništu ova se prednost može izgubiti za dve do tri nedelje, a u slučaju žege i za nekoliko dana. Prašenjem bez zatvaranja površine ili potpunim izostavljanjem ove mere i odnošenjem žetvenih ostataka sa površine, gubitak vode zemljišta drastično se povećava. U ekstremno vrućim danima ono gubi svoju elastičnost paralelno sa isparavanjem vlage. Na tako prosušenom i tvrdom zemljištu, osnovna se obrada u jesen izvodi sa gubitkom kvaliteta i većim utroškom energije.

Sedam važnih činjenica o obradi strništa:

  1. Zaštita i očuvanje vlage zemljišta sa što manjim gubicima te ublažavanje toplotnog stresa omogućeni su usitnjenim žetvenim ostacima, odnosno pokrivanjem površine zemljišta sa najmanje 30 odsto ili još bolje sa 35 – 45 odsto te poravnavanjem i sabijanjem površine valjcima;
  2. Zaštita strukture zemljišta i njegova biološka aktivnost zavise od kvaliteta prašenja strništa i stepenu pokrivenosti žetvenim ostacima;
  3. Kada je ljuštenje izvedeno po mokrom tlu, zgnječeni donji sloj sprečavaće normalnu infiltraciju vode;
  4. Grude koje su nakon obavljanja ove mere približno iste veličine, ne veće od veličine šake, i valjkom ravnomerno usitnjene i utisnute u zemljište, jednako se ponašaju kada su mokre, vlažne ili potpuno suve. Naizmenično prevlaživanje i prosušivanje utiče na površinu zemljišta, ali i na sloj ispod nje. U tlu koje nije ravnomerno obrađeno, ne može se razviti ujednačena i skladna biološka aktivnost.
  5. Kvalitetna obrada strništa preduslov je za kvalitetnu mineralizaciju u zemlju inkorporiranih žetvenih ostataka. Nezavisno od sezonskih padavinama u kvalitetno obrađenom zemljištu ima dovoljno vlage, vazdušni i toplotni režim povoljan je, a za odvijanje bioloških procesa mineralizacije organske materije potrebna su sva tri parametra;
  6. Jedna od zaštitnih uloga ove vrste obrade formiranje je kvalitetnog setvenog sloja za seme korova i volonterske biljke. Vitalno seme brže niče pri manjem gubitku vlage zemljišta. Uništavanje izniklih korova ubraja se u zahvate nege kultura i mora se obaviti pre formiranja semena;
  7. Dobro tempirani zahvati prašenja i njege zemljišta ometaju normalnu biološku aktivnost štetočina. Kvalitetno usitnjena i ravnomerno inkorporirana slama, bez većih nakupina, predstavlja lošiji životni prostor za većinu insekata. Slama koja je do žetve ostala zdrava, čak i nakon kvalitetno obavljenog ljuštenja nije podložna napadu patogenih gljivica.