Predaja predsedavanja Savetom Evrope Danskoj dešava se u turbulentnom periodu i za svet, i za Evropsku uniju (EU) i za kandidate za članstvo, a upravo će proširenje biti jedan od prioriteta te zemlje u vođenju Unije, ocenili su danas učesnici panela „Od Poljske do Danske: Zajednički put u vanrednim vremenima“.
Ambasador EU u Srbiji Emanuele Žofre izjavio je da je Poljska tokom svog predsedavanja, koje se privodi kraju, uložila ogromne napore u proces proširenja na Zapadni Balkan i dodao da od Danske očekuje istu posvećenost tom pitranju. „Ključno pitanje je, naravno da vidimo da li će Srbija napredovati. Voleli bismo da vidimo napredak u vladavini prava, slobodi medija, izbornim reformama i pregovorima sa Kosovom“, rekao je on.
Ambasadorka Danske u Srbiji Pernil Daler Kardel navela je da je ovo osmi put da Danska predsedava EU. „Svako predsedavanje je u velikoj meri uslovljeno vremenom u kom se dešava, a naše se trenutno odvija u nepredvidivo doba, kada moramo mnogo dinamičnije da odgovaramo na stvari koje se dešavaju oko nas“, rekla je ona. Daler Kardel je dodala da je za EU, kako bi bila snažnija, važno da u sebi ima i Ukrajinu i Zapadni Balkan. „Fokusiraćemo se u velikoj meri na proces proširenja, kao i na konkurentnost evropskog tržišta i Zelenu agendu“, navela je.
Otpravnica poslova u ambasadi Poljske Kamila Duda-Kavecka navela je da je i ta zemlja dobila predsedavanje u turbulentnom periodu, čime je morala da stavi bezbednost na prvo mesto. „Nama je i proširenje bilo deo bezbednosnog pitanja. Bez zemalja koje su trenutno u pregovorima, EU ne može da bude istinski bezbedna“, rekla ja ona. Duda-Kavecka je dodala da je Poljska na tom polju postigla neke uspehe, ali da je od pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana imala viša očekivanja. „Napredovali smo u pregovorima sa Albanijom i Crnom Gorom, ali ne sa Bosnom i Hercegovinom, Severnom Makedonijom i, nažalost, Srbijom“, zaključila je ona.
Koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Bojana Selaković osvrnula se na aktuelnu društveno-političku situaciju u Srbiji i rekla da se politička kriza u Srbiji trenutno produbljuje i da ne dozvoljava nivo stabilnosti neophodan za reforme. Predsednik Upravnog odbora CEP Srđan Majstorović ocenio je da aktuelno srpsko rukovodstvo ne prihvata realnost u kojoj se nalazi i da, kako je naveo, „luta u iznalaženju vlastite pozicije u odnosu na evropsku realnost“.