Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Vaznesenju Gospodnjem – Spasovdan

0
177

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Vaznesenju Gospodnjem, u narodu poznat kao Spasovdan.

Spasovdan spada u pokretne praznike – pada istog dana, ali se menja datum jer se računa od Vaskrsa.Praznuje se uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova.

U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan, a koliki mu je značaj oduvek narod davao vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Od kad je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, Grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan.Ova Slava simbolično ukazuje na stalno uzdizanje – vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost izražavajući duševnu i moralnu snagu naroda prekaljenog u slavnoj prošlosti.

Današnju formu postojećeg slavskog obreda uobličio je 1862. godine mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tada i poglavar Crkve Kneževine Srbije, na čiji je predlog, upućen knezu Mihailu Obrenoviću, 1863. godine i sagrađena Vaznesenjska crkva.

Na ovaj dan se obavezno zakolje jagnje kao žrtva svecu. Nakon verskog obreda u crkvi, domaćini svoje goste vode kući gde ih čeka bogata trpeza, a cicvara je nezaobilazna na stolu.

Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od prethrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara.

Prema narodnim običajima na Spasovdan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju i deca ne kupaju. Takođe, ne radi se nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.Prema narodnom predanju, tog dana se spasio Bog od rđavih ljudi i otišao – vazneo se – na nebo, a ostala je i priča da je Bog pobegao na nebo od zlih i nevaljalih ljudi.Spasovdan se smatra za najsrećniji dan na koji valja započinjati sve, jer će vam u budućnosti sve krenuti na bolje. Na ovaj dan se narod obraća svecu molitvom: “Sveti Spase – spasi duše naše!”Spasovdan je slava grada Beograda, a u mnogim mestima u Srbiji je i praznik celog naselja.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here