Intervencija države u stočarstvu

0
291

Farmeri u Srbiji godišnje za tov imaju oko 220.000 muške teladi iz sopstvene proizvodnje i najmanje toliko i ženske teladi. Na farmama, inače, tokom godine imamo najmanje 440.000 telenja koja su evidentirana u službi veterine. S obzirom na potrošnju junećeg mesa u Srbiji, našim potrošačima je dovoljno godišnje 86.000 – 90.000 komada junadi, prosečne težine od 550-600 kilograma.

Ulaganje države u stočarstvo u poslednjih 10 godina značajno je uticalo na razvoj tovnog govedarstva, uz poboljšanje kvalitetnog genetskog sastava. Zahavljujući tome, pored simentalske rase u Srbiji se gaje sve najbolje tovne rase. Broj priplodnih kvalitetnih grla samo od početka 2020. godine uvećan je za oko 1.500 grla. Istovremeno je otvorena mogućnost za povoljno investiranje u ovu granu od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Srbija je sada zemlja sa ponudom najkvalitetnije utovljene junadi u regionu.  Farmeri u Srbiji godišnje za tov imaju oko 220.000 muške teladi iz sopstvene proizvodnje i najmanje toliko i ženske teladi. Manji deo teladi za tov se uvozi i to uz veća uginuća.

Na farmama, inače, tokom godine imamo godišnje najmanje 440.000 telenja koja su evidentirana u službi veterine. S obzirom na našu potrošnju junećeg mesa, svežeg i kroz preradu, našim potrošačima je dovoljno godišnje 86.000 – 90.000 komada junadi, prosečne težine od 550-600 kilograma. U Srbiji godišnje kao višak imamo 130.000 komada muške junadi. Još se nudi 60.000 komada ženske teladi, a 160.000 ženske teladi služi za rasplod ili deo završi u sivoj zoni – izvoza. Male količine utovljenih junica se izvoze u Italiju – milanez. Ovo je opis stanja i predlog Vladi Srbije i resornom ministru Branislavu Nedimoviću za trenutnu akciju i gašenje požara u stočarstvu. Jer, posle pauze od tri decenije na nagovor nadležnih političara stočari su se ponovo vratili tovu stoke, odnosno junadi, i očekivali obećani prosperitet. To je bio izvoz u Kinu i Tursku. Ali, za sada od toga nema ništa. Staje su počele da se pune, a nema obećanih kupaca iz sveta.

,,Za klanje, u ovom času je oko 12.000 komada muške i ženske junadi, težine od 500-600 kilograma po grlu, pa čak i do 700 kilograma. Rasni sastav: 65 odsto stoke je simentalsko goveče i melezi, 35 odsto  holštajn i ostale rase. Sa tovom se u Srbiji ciklično bavi 12.000 – 16.000 gazdinstava, u proseku sa po šest junadi po farmi. Dakle, tov ima i socijalnu komponentu“, kaže Čedomir Keco, predsednik Udruženja tovne junadi koje okuplja oko 130 stočara.

Ponuđena cena na našem tržištu, uz malu kupovinu, je 1,50 -1,60, retko 1,7 evra po kilogramu žive mere, plaćanje za 60 dana. Cena junećeg mesa u mesarama je formirana prema otkupnoj ceni junadi od 2,0-2,1 evra po kilogramu.  Domaći stočari su trenutno dobili ponudu za izvoz u Liban 5.000 komada junadi, posao bi trajao 60 dana, a cena koju nudi izvoznik ,,Hunland“ je 1,5 evra, utovareno u kamion kupca. Zahtev stočara je da se ova cena uveća za iznos PDV i iznosila bi 1,65 evra za kilogram junadi. Mere koje predlažemo mogu otvoriti tržište i spasiti ekonomski stočare. Nije retkost da države u sličnim uslovima intervenišu. Sad to predsavlja samo gašenje požara, a potrebno je da se pronađe dugoročno rešenje. Ono se do sada samo obećavalo stočarima.

Umesto nadležnih stočari sami predlažu rešenja Vladi i traže pomoć za gašenje požara. Jer, ukoliko junad ostane u stajama oni će svakodnevno toviti gubitke. Jedna od pomoći koja se predlaže državi je razmena za merkantilni kukuruz:  kilogram žive junadi za 17 kilograma merkantilnog kukuruza, novi rod, cena 13 dinara za kilogram kukuruza.

Optimalna dužina posla je oko 60 dana. Potrebna je kontrola prometa junadi da bi se osujetila fiktivna prodaja i da junad ostanu na čekanju po dogovoru kupca i prodavca. Potrebno je da roba završi u klanici ili izvozu, sa potvrdama nadležnih službi, a ne na čekanju bolju cenu.

Ove mere države su lako primenljive i dugoročno obezbeđuju stabilnost. Za realizaciju se koriste postojeće službe – Uprava za agrarna plaćanja, veterinarska služba, carina… Ovom intervencijom države otvara se mogućnost utakmice među izvoznicima i klaničarima. Nije potreban tender. Broj grla za ovu vrstu prodaje je neograničen i nije opterećen papirologijom.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here