Slobodan Komazec – Dati šansu domaćoj trgovini

0
102

Mnogi ekonomisti su stava da stranim kapitalom nemamo šansu da oživimo nacionalnu ekonomiju i da je potrebno subvencije davati domaćim, a ne stranim investitorima. Taj stav deli i makroekonomski i monetarni stručnjak prof. dr Slobodan Komazec, koji je istakao da je neophodno da aktiviramo domaće faktore razvoja kako bismo oživeli domaću ekonomiju i domaću trgovinu jer smo se dolaskom stranih trgovinskih lanaca pretvorili u prošireno strano tržište.

Kompanija Lidl deo je nemačke Švarc grupe, jednog od vodećih prehrambenih diskontnih lanaca u Evropi. Posluje u 32 zemlje širom sveta i broji više od 310.000 zaposlenih. Lidl je u Srbiji svoje prve prodavnice otvorio u oktobru 2018. godine i trenutno ima 50 prodavnica u 32 grada širom zemlje. Svojevremeno, profesor doktor Slobodan Komazec, makroekonomski i monetarni stručnjak govorio je o negativnom uticaju lanca Lidl marketa u Hrvatskoj. Upitali smo profesora dr Slobodana Komazeca da li se od tada nešto promenilo i kako i koliko ovako veliki trgovinski lanci utiču na domaće trgovce.

Lidl je od 2018. godine aktivan na tržištu Srbije. Prilikom otvaranja prvih prodavnica mogle su se videti i krajnje nemile scene i fizički obračuni. Građani Srbije su od 4 ujutru čekali otvaranje ovih objekata kako bi što pre kupili jeftine proizvode, ali su pojedini ljudi upravo zbog svoje gramzivosti platili ceh. Komentarišući otvaranje prodavnica tada novog trgovinskog lanca u Srbiji prof. dr Slobodan Komazec, makroekonomski i monetarni stručnjak je rekao da je samo otvaranje Lidl prodavnica bilo tragično i žalosno gledati jer se videlo koliko smo, prema njegovim rečima, dovedeni do ponižavajućeg položaja stampedom za nešto što je prozaično jeftino i nikakvo, pogotovo kad se zna kakva je hrana koju Lidl prodaje ne samo u Srbiji već i u drugim zemljama gde se pojavio. Kada je u pitanju samo poslovanje Lidla prof. Komazec je istakao da je Lidl jedan u nizu teških investicionih promašaja, koje mi krstimo stranim investicijama, a ustvari se radi o jednom čistom kolonijalnom statusu naše zemlje koja je prosto raširila ruke i predala se postavši tako samo prošireno strano tržište. On je upozorio na to da se kupovinom u stranim prodavnicama ustvari guši nacionalna trgovina jer domaćim novcem kupujemo stranu robu čiji prodavci prihode izvlače u zemlju maticu i napomenuo da je radi opstanka domaće ekonomije neophodno dati šansu našoj trgovini da se razvija.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here