Uljana repica – korovi i štetočine napadaju biljke

0
100

Mlade biljke teško podnose konkurenciju korova, a uljanu repicu korovi i štetočine mogu uništiti.

Ukoliko ste posejali uljanu repicu morate obratiti pažnju na korove i štetočine u jesen i proleće. Uljana repica je vrlo osetljiva na prisustvo širokolisnih korova kao što su palamida, tatula, kamilica  i gorušica. Ovi korovi mogu se pojaviti kako u jesen tako i u proleće, naročito ako je usev proređen (npr. zbog izmrzavanja). Oni se uspešno suzbijaju herbicidima čija se primena savetuje kada su širokolisni korovi u fazi od kotiledona do 2-4 lista jer su tada najosetljiviji na dejstvo herbicida. Vrlo je važno očuvati lisnu masu kod izniklih biljaka jer je neophodno da uljana repica pre zime razvije snažnu rozetu. U slučaju da je seme uljane repice tretirano sistemičnim insekticidom ona je zaštićena u fazi nicanja i ranim fazama rasta od napada buvača (Psylliodes sp.) i repičine lisne ose (Athalia colibri) i tretman protiv ovih štetočina se u tom slučaju često može izostaviti. U slučaju da seme nije tretirano mora se uraditi tretman insekticidima na bazi piretroida čim se primeti prisustvo štetočina na parceli.

U jesenjem periodu pored buvača veliki problem zna da predstavlja i pagusenica repičine lisne ose. Proizvođači čim primete let ovog insekta mogu da se pripreme za tretman. Repičina lisna osa javlja se svake godine. Odrasla osa je žuto-narandžaste boje, a glava i pipci crne boje. Ženke ove štetočine polažu jaja ispod epidermisa mladog lista ili na kotiledon. Pagusenice se pile posle 6-12 dana, a njihov razvoj traje 12-20 dana. Jedinke mladog stadijuma su manje štetne, dok odrasle larve su vrlo proždrljive i prave velike štete. Za masovnu pojavu ove štetočine od najvećeg značaja je prisustvo biljki hraniteljki, suvo i toplo vreme. Pagusenice ove štetočine u izuzetnim slučajevima mogu da izazovu golobrst i potpuno uništavanje useva. Od zaštitnih mera protiv repičine lisne ose na prvom mestu su agrotehničke mere (plodored, setva sorti uljane repice koje imaju karakteristiku brze regeneracije lisne mase, vremenska i prostorna  izolacija starih i novih parcela, poštovanje rok setve, itd). Hemijski tretman protiv repičine lisne ose treba izvoditi kada se utvrdi brojnost 0,5 jedinki po dužnom metru i kad su temperature iznad 10°C, pagusenice su na površini listova.

Repičin sjajnik se hrani polenom i do šteta dolazi u stadijumu pupoljka, jer u toku cvetanja pristup do polena mu je otvoren, tako da sa primenom insekticida treba prestati na početku cvetanja, jer tada počinje i dolet pčela. Sa stabilizacijom vremena i rastom biljaka, pojava sjajnika će biti masovnija, tako da ako se utvrdi da je dostignut prag štetnosti, uraditi tretman nekim od insekticida.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here