Prošle su skoro dve godine od kako je napravljen registar neporeskih nameta i evidentirano više od 2.000 dažbina koje plaćaju građani i privreda. Cilj je bio da ovaj registar Ministarstvo finansija pretvori u zvanični popis svih taksi i naknada i otvori put ka reformi neporeskih nameta i ukidanju parafiskala. Epilog je takav da i dalje nemamo javni registar, a ni broj taksi, naknada i parafiskala se nije smanjio.

S obzirom na to da je Ministarstvo finansija više puta ukazalo na kompleksnost uspostavljanja i održavanja registra neporeskih nameta, NALED predlaže alternativno rešenje koje je u skladu sa ciljevima Vlade, administrativno rasterećuje privredu i građane, a dugoročno omogućava ostvarivanje ciljeva reforme neporeskih nameta, kao što su veća predvidljivost poslovanja i smanjenje troškova. “Predlažemo da se propiše obaveza organima da omoguće naplatu svih neporeskih nameta elektronskim putem na Portalu eUprava. Time bismo indirektno napravili popis jer bismo imali evidenciju i iznose svih dažbina, kao i formule po kojima je utvrđena njihova visina. S druge strane, građanima i privredi bi bila ostavljena mogućnost da ih plaćaju i u pošti ili banci”, kaže programska direktorka NALED-a Jelena Bojović i dodaje da bi za uvođenje ovakve obaveze bilo potrebno izmeniti Zakon o budžetskom sistemu.

Kada je reč o regulisanju naplate neporeskih dažbina koje su u nadležnosti lokalnih samouprava, predlog NALED-a je da se propiše jedinstveni model Odluke o lokalnim administrativnim taksama za svih 145 gradova i opština koje imaju ovlašćenje da naplaćuju neporeske namete. Time bi se ujednačila praksa uvođenja i određivanja visine taksi, a lokalne samouprave ne bi time izgubile prihode dok bi građani i privreda dobili transparentnost i predvidljivost troškova s kojima se suočavaju.

Ekonomista Predrag Mitrović ocenjuje da svaki porez, direktno ili indirektno, utiče na poslovanje preduzeća i kreiranje privredne strukture. “Ako vlada obezbeđuje novac putem javnog duga ili podizanjem poreza sa jedne strane stvara nova radna mesta, ali sa druge strane gubi isto toliko ili više radnih mesta. Ako vlada obezbeđuje novac putem zaduženja kod komercijalnih banaka – dobiće inflaciju. Inflacijom se na kratak rok mogu stvoriti nova radna mesta, ali inflacija sa sobom nosi druge i još veće posledice, od kojih je prva i neposredna – smanjenje realnih plata”, objašnjava Mitrović. On u svojoj analizi ističe da bi proširenje obuhvata poreskih obveznika, odnosno naplata iz izvora koji se trenutno ne koriste, suzbijanjem korupcije i sive ekonomije doprinelo smanjenju opterećenja na male zarade i rasterećenje fiskalnih obaveza privrednika i preduzetnika u Republici Srbiji.

Nameta u nadležnosti republičkog nivoa vlasti ima više više od 1.200, dok je nepoznat broj dažbina koje naplaćuju lokalne samouprave imajući u vidu da nisu sve odluke o lokalnim administrativnim taksama javno dostupne. Među neporeskim dažbinama najbrojnije su takse (75 odsto ukupnog broja), iako čine samo 25 odsto ukupno naplaćenih prihoda. Tokom projekta izrađene su preporuke za ukidanje pojedinih taksi, smanjenje ili ujednačavanje njihove visine i izmenu naziva shodno njihovoj stvarnoj fiskalnoj prirodi, odnosno reklasifikovanje u poreze. U neporeske dažbine na koje se privrednici žale spadaju i taksa na žalbu na rešenja Poreske uprave, kao i sudske takse i ostale takse koje nisu fiksne, nego se procentualno uvećavaju u zavisnosti od vrednosti spora ili vrednosti posla.