Bezbednost hrane

0
102

Spremnost Srbije za Evropsku uniju, kada je reč o oblasti bezbednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, je na srednjem nivou, naglašeno je u izveštaju Evropske komisije.

Evropska komisija ocenila je, u poslednjem izveštaju o napretku Srbije u pregovaračkom procesu pridruživanja Evropskoj uniji, da su u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja napravljeni rezultati i vidljivi pomaci, što se ne može reći i za Poglavlje 12, to jest bezbednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku.

Napredak je, ukazao je Brisel, spor u oblasti politike kvaliteta. Prema navodima portala Agro njuz, spremnost Srbije za EU, kada je reč o oblasti bezbednosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, na srednjem je nivou, naglašeno je u izveštaju. U narednoj godini Srbija bi trebalo da izradi sveobuhvatnu strategiju za implementaciju i sprovođenje pravnih tekovina EU u ovoj oblasti, te da značajno ojača administrativne kapacitete veterinarske, fitosanitarne i direkcije nacionalnih referentnih laboratorija. Uz to, trebalo bi poboljšati sanitarnu kontrolu na granicama, poručuje Evropska komisija.

Zamerka Brisela je i to što je dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku ostao veći nego što je u EU. Ukazuje se na to da je Nacionalna referentna laboratorija za ispitivanje mleka otvorena, ali još nije akreditovana.

Kada je o veterinarstvu reč, podseća se da je usvojen godišnji program mera zaštite zdravlja životinja za 2017. godinu, ali nije harmonizovan pristup EU u borbi protiv bolesti klasične svinjske kuge. Implementacija višegodišnjeg programa za iskorenjivanje besnila divljih životinja je samo delimično završena 2017. godine. Veterinarska direkcija suočava se sa nedostatkom kadrova i njen administrativni kapacitet se dodatno pogoršavao, preteći da dostigne kritičan nivo, ocenjuje se u izveštaju. Ukazuje se i na problem sprovođenja zakona o dobrobiti životinja, posebno u procesu klanja, i to se, po oceni Komisije, mora poboljšati.

U oblasti fitosanitarne politike zamerke su kod pravnog okvira i nacionalnog akcionog plana kojim se definiše upotreba pesticida, a Brisel ukazuje i na to da nije postignut napredak u usklađivanju zakona o genetski modifikovanim organizmima (GMO) sa regulativom EU.

Sve ove zemerke imali smo i u prošlom, i pretprošlom i u ranijim izveštajima o napretku, pa se postavlja opravdano pitanje  zašto već godinama nismo kadri da načinimo koji korak iako nam je Evropa dala lepe pare i za sistem laboratorija, i za svinjsku kugu,kao i za projekte koji za cilj imaju usklađivanje sa njenim standardima.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here