Praznik Svetog Save ili Savindan, posvećen je utemeljitelju srpskog pravoslavlja Rastku Nemanjiću. Bio je raški plemić iz vladarske porodice Nemanjića, uticajni diplomata, prvi srpski prosvetitelj i arhiepiskop autokefalne srpske žičke arhiepiskopije, zakonodavac, književnik i hodočasnik.

Sveti Sava rođen je kao Rastko Nemanjić. Bio je raški plemić iz vladarske porodice Nemanjića, uticajni diplomata, prvi srpski prosvetitelj i arhiepiskop autokefalne srpske žičke arhiepiskopije, zakonodavac, književnik i hodočasnik. Praznik Svetog Save ili Savindan, posvećen je utemeljitelju srpskog pravoslavlja Rastku Nemanjiću, čoveku koji se svojevoljno odrekao zemaljske vlasti i zamonašio se.

Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije i osnivačem srpske crkve koja ga slavi kao sveca. Uz to, proglašen je i za školsku slavu.

Rođen je između 1169. i 1175. godine u mestu Ras koje se nalazi u blizini Novog Pazara, a preminuo je 27. januara 1236. godine u Trnovu, u Bugarskom carstvu, pri povratku sa hodočašća u Jerusalimu. Rastko, koji je uzeo monaško ime Sava, izdejstvovao je kod cara i patrijarha nezavisnost Srpske crkve, i postao prvi srpski arhiepiskop.

Sveti Sava i njegov otac ustanovili su manastir Hilandar, ali i mnoge škole i bolnice širom Srbije. Sava je mirio svoju braću koja su se zavadila zbog vlasti, ali mirio i celu Srbiju sa njenim komšijama. Stvarao je crkvu, ali istovremeno i srpsku državu i kulturu. Putovao je dva puta na poklonjenje svetinjama u Jerusalimu i Svetoj zemlji.

Smatra se da deca, učenici, studenti na današnji dan treba da nauče nešto novo kako bi tokom cele godine imali dobre rezultate u školi i napredovali. Iako je današnji dan obeležen crvenim slovom, žene danas smeju da rade sve kućne poslove, pa se zato na današnji dan stoka puštala na ispašu.

Mnoge zanatlije u Srbiji smatrale su Svetog Savu svojim zaštitnikom i uzimale njegov dan za esnafsku slavu. Uz to, i pastiri su ga smatrali svojim zaštitnikom, pa su mnogi običaji vezani za današnji praznik u vezi sa vukovima i stokom. Tako verovanje kaže da se pred ovaj dan stoka ne sme terati u šumu jer će inače sve postradati od vukova. Uz to, danas ništa ne bi trebalo raditi oštricama i sečivom kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene. Verovanje nalaže i da žene danas ništa ne treba da boje u crveno kako vukovi ne bi poklali stoku. Još jedno verovanje kaže da ukoliko danas zagrmi, to znači da će se u Srbiji desiti važni događaji. Na današnji dan ne treba da se oblači crvena boja jer se verovalo da ta boja priziva vukove koji bi klali stoku.