Uzgoj šipka

0
259

Šipurak, šipak ili divlja ruža daje plod od kog se priprema vrlo ukusan džem. Ova žbunasta biljka uspeva skoro na svim zemljištima i prilagodljiva je, te je nalazimo u prirodi. Od davnina je eliksir zdravlja.

Postoji više od 250 vrsta divljih ruža. Razlikuju se po obliku i boji ploda, po bujnosti i po izgledu koji varira usled nadmorske visine. Poslednjih godina povećava se broj zainteresovanih za plantažno gajenje šipka pa se često postavlja pitanje kako organizovati plantažnu proizvodnju. Pre podizanja zasada treba obaviti pripremu zemljišta za sadnju i popravku plodnosti. Ona se sastoji u dubokom oranju (30-40 cm), tanjiranju, frezovanju i meliorativnom đubrenju sa 20-50 tona zgorelog stajnjaka po hektaru i oko 500 kg/ha NPK đubriva formulacije 10:12:26 ili 8:16:24. Ukoliko je odabrana parcela strma, ili se ne raspolaže odgovarajućom mehanizacijom onda treba odabrati varijantu pojedinačnih kopanja rupa uz zadržavanje ledine u međuprostoru. Unošenjem oko 5 kg stajnjaka i 250 do 300 grama mineralnih NPK đubriva pre sadnje u pripremi rupa, zamenjuje meliorativno đubrenje.

Šipurak se sadi na rastojanju 3×1,5 m odnosno 2.222 biljke po hektaru, a na oskudnim zemljištima i na 3×1 m. Sadnju treba obaviti po mogućnosti u jesen ili tokom zime (ako to dozvoljavaju vremenski uslovi), a izbegavati kasnu prolećnu sadnju kada su prijem i kasniji porast znatno slabiji. Sadnju treba obaviti klasično, kao i sve drugo voće, vodeći računa da spojno mesto (kalem) bude iznad ili u nivou zemlje. Po prekrivanju korena slojem sitne trošne zemlje obavezno dodati zgoreli stajnjak (nekoliko kilograma po biljci) i ponovo sloj sitne zemlje. Na kraju po gaženju zemljišta treba obavezno dodati još 150-200 grama NPK đubriva oko sadnice po celoj površini zatrpane jame.

Šipurak nije potrebno zavijati zbog divljači jer na tom delu on ima nešto bodlji koje ga štite. Tokom prve vegetacije potrebno je nekoliko plitkih okopavanja i uklanjanja korova oko sadnice kao i izbojaka iz podloge, jedno prihranjivanje sredinom maja sa oko 100 grama KAN-a po jednoj biljci i nekoliko zalivanja ako je nastupio sušni period. Mlade izbojke (letoraste) šipurka napadaju lisne vaši (slično kao i kod ruža), pa je tokom proleća i leta korisno obaviti zaštitu, prskanje nekim od insekticida za njihovo suzbijanje. U toku prve godine iz posađene biljke razviće se više izbojaka – letorasta, koji mogu da dostignu visinu preko 1,5 m, a nekad i znatno više. Na njima se formira rod za narednu godinu. Tokom zime obaviti đubrenje sa 300 grama po biljci NPK đubriva formulacije 10:12:26 ili 8:16:24 ili sl. U proleće naredne (druge) godine potrebno je odabrati 4-5 najboljih letorasta po žbunu i skratiti ih na 120-130 cm dužine, a ostale prekobrojne i slabije ukloniti. Time se žbun ojačava, a obezbeđuje se solidan i kvalitetan prinos. Ukoliko je žbun slab treba ga kratkom rezidbom na 20 cm vratiti da ojača, bez rađanja u toj godini da se ne bi iscrpljivao. Tokom leta druge godine neophodno je obaviti nekoliko okopavanja, uklanjanje korova, zalivanja (po potrebi) i zaštitu od lisnih vaši i bolesti takođe po potrebi. Potrebno je i jedno prihranjivanje u fazi intenzivnog porasta pre cvetanja sa oko 100 grama KAN-a po žbunu. Treća godina smatra se početkom pune rodnosti šipurka, a koliki će prinosi biti zavisi od toga kakva je bila nega u prethodne dve godine.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here