Jesenja priprema pašnjaka

0
15

Jesen je vreme kada travnjake i pašnjake treba pripremiti za mirovanje, odnosno za prezimljavanje. U jesen je najvažnije voditi računa o pravovremenom prekidu korišćenja pašnjaka i travnjaka da ih stoka ne uništi.

Najvažniji zahvat u jesen je – skloniti stoku sa pašnjaka kada je površinski sloj trave ispod 2,5 do tri centimetra. Sezona ispaše prestaje kada nema paše na terenu, a u tom slučaju bolje je životinjama dati suvog sena  dok se ne premeste, nego ih pustiti da pasu po takvom terenu, pošto bi konji i ovce, koji pasu još niže od goveda, počupali biljku do korena. Potrebno je  da pašnjak ostane aktivan, da bi se dolaskom toplijih dana aktivirao iz korena. Međutim, mnogi napasuju životinje do prvih snegova, što svakako nije preporučljivo, jer na kraju rezultira slabljenjem travnjaka i nižim prinosima u narednim godina. Struka preporučuje da se zadnje napasivanje treba obaviti mesec dana pre nastupa dugotrajnih mrazeva, a da su životinje još uvek napolju jer ove godine nije bilo drugog otkosa travnjaka zbog suše pa su stočari pustili stoku da opase te površine. Korišćenje travnjaka po zimi dugoročno mu šteti.

Na pašnjacima treba obaviti sanitarnu kosidbu i malčiranje. Sanitarna kosidba se može sprovesti i tokom sezone ispaše, idealno nakon nekoliko turnusa  kad se nakupi dovoljno nepopašene biljne mase, naročito kod goveda. Biljna masa koja raste nakon sanitarne kosidbe je mnogo ukusnija i kvalitetnija za preživare, naročito za mlečna goveda.

Ako je u pašnjaku prisutna drvenasta vegetacija mora se  posegnuti za malčerima. Malčiranje služi prvenstveno uklanjanju drvenastih biljaka sa travnjaka (drveće i grmlje). Ako se redovno sprovodi ova mera onda je dovoljan malčer koji uklanja drvenaste i ostale kulture do pet centimetara debljine, a uklanjanje takvih vrsta može se  izvesti i sečom, krčenjem ili čupanjem bilo ručno ili pomoću mehanizacije.

Struka preporučuje đubrenje i to nakon napasivanja, jer je za pašnjačke površine svako đubrenje dobrodošlo. U jesenjem đubrenju travnjaka koriste se N-P-K formulacije sa malo azota (N) i povećanim sadržajem fosfora (P) i kalijuma (K), na primer NPK 8:26:26, 7:20:30 ili 7:30:20. Najbolje vreme jesenjeg đubriva je odmah posle predzadnjeg otkosa (ako je u septembru), odnosno tokom celog septembra i u prvoj polovini oktobra, odnosno posle zadnjeg otkosa, tako da jesenje kiše unesu fosfor i kalijum u dublje slojeve zemljišta a okvirne količine su 300-500 kg/ha NPK.

Međutim, na pašnjacima se jesenje đubrenje istim formulacijama NPK najčešće obavlja nakon zadnjeg napasivanja. Travnjaci se mogu đubriti i zrelim stajnjakom, pogotovo ako ga stočari imaju kao nusproizvod na farmama. Osim što doprinosi znatnim uštedama u poslovanju, stajsko đubrivo je odlično đubrivo za travnjake. Zgoreli stajnjak je najbolje primeniti neposredno nakon zadnjeg napasivanja, odnosno posle zadnjeg otkosa, samo treba voditi računa o zabranama njegove primene koje su od 1. maja do 1. septembra.

Postoje i mane primene takvog đubriva u jesen, a to je ispiranje nitratnog azota, ali, zato nema kontaminacije prvog otkosa đubrenjem, jer se razgradi tokom zime. U jesen, nakon prestanka korišćenja, može se obaviti i kalcifikacija, odnosno popraviti kiselost zemljišta. To se radi rasipanjem krečnog materijala po površini, a njegove količine primene zavise od kiselosti zemljišta. Okvirno je to od dve do tri tone po hektaru, a ako je to redovna godišnja mera može i jedna do dve tone godišnje.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here