Ishrana je jedno od centralnih pitanja u ovčarstvu i direktno je povezana sa ekonomikom proizvodnje. Način ishrane i držanja ima veliki uticaj na rast, razvoj i vitalnost, a takođe i na zdravlje i produktivnost ovaca.

U zavisnosti od prirodnih faktora na nekom području, postoje i različiti sistemi gajenja ovaca te proizvođačima u različitim prirodno – ekonomskim zonama ne možemo preporučiti isti sistem gajenja ovaca. Prilikom pravljenja režima držanja i ishrane treba imati na umu sve faktore koji utiču na organizam životinje: svetlost, temperatura, vlažnost vazduha, količina padavina, promena u pritisku i strujanje vazduha. Veliki je stepen njihovog uticaja koje treba regulisati, odnosno prilagoditi životinjama putem pravilnog držanja. Ovo je jedan od najvažnijih činilaca uspeha u ovčarstvu a posebno kod intenzivnog sistema gajenja.

Prevođenje ovaca sa pašnjačkog na stajski način ishrane mora biti postepen iz razloga što je organizam životinja navikao na svežu biljnu hranu u pašnom periodu. U novim stajskim uslovima nova hrana je suva i ima drugačiju fizičku formu, pa je životinji potreban period prilagođavanja od 7-10 dana. Pipović navodi da se priprema sastoji u tome da ovce tokom prvih nekoliko dana ujutru dobiju malo sena pa se tek onda izgone na pašnjak, a pred kraj perioda prilagođavanja, zadnjih par dana seno se daje i posle paše, povećanjem količina iz dana u dan, da bi nakon desetak dana ovo hranivo došlo kao glavni obrok ovaca, čime se sa pašom prestaje.

Uspeh u prezimljavanju ovaca zavisi najviše od kvaliteta pripremljene hrane i njenog pravilnog korišćenja. Najvažnije je u ovom periodu sačuvati postojeći broj ovaca u stadu i njihovu kondiciju (uhranjenost ), pri racionalnom trošenju hrane. Ovce pri dobroj ishrani lako podnose hladnoću pa i veći mraz, ali su veoma osetljive na vlagu u ovčarniku, kako u vazduhu tako i u prostirci. Kako bi objekat bio udoban za zimski boravak ovaca u njemu neophodno je izvršiti pripremu koja se sastoji u popravci krova, zidova, podova, prozora, vrata, jasala, pojilica itd. Posle toga treba izvršiti izđubravanje i detaljno čišćenje, a na kraju obaviti dezinfekciju svih zidova, podova i opreme. Posle toga pod ovčarnika se obilno zastre slamom u količini od 5 kg/m², čime se stvara debeo sloj koji dobro upija mokraću, te u ovčarniku nema vlage.

Pre uzimljavanja ovaca potrebno je obezbediti dovoljne količine svih hraniva, za sve kategorije i faze proizvodnje, uzimajući u obračun dužinu stajskog perioda. Osim hraniva mora se obezbediti dovoljna količina vode i ovcama obezbediti da je uzimaju po volji. Ukoliko takvi uslovi ne postoje onda treba vršiti napajanje i to dva puta dnevno. Optimalna temperatura vode za ovce je 12-18º C, a ona mora biti i higijenski ispravna. Ne zaboravimo da od dobrog načina ishrane ne zavisi samo sitost ovce već i uspeh ukupne proizvodnje tokom niza godina.

Kao značajan pokazatelj rada farme služi cena koštanja koja se meri veličinom troškova po jedinici proizvoda (meso, mleko, vuna). Od veličine ovih troškova zavisi i uspeh u ovčarskom biznisu. U strukturi troškova hrana učestvuje sa oko 70% i zato obrok koji je sastavljen za stado u najvećoj meri utiče na cenu proizvoda i visinu zarade.