Veterinarska inspekcija je tokom prethodnih godinu i po dana iz prometa povukla šest tona nebezbednih proizvoda od mesa, i to samo na području tri grada u jugozapadnoj Srbiji. Najveći problem predstavlja hrana nepoznatog porekla, bez deklaracije i propisane dokumentacije, dok bi potrošači prilikom kupovine posebno trebalo da obrate pažnju na deklaraciju, rok upotrebe i uslove čuvanja mesa.

Govoreći o količini povučenog mesa, Ljiljana Ivanjac, iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede istakla je da je teško proceniti da li je šest tona mnogo ili malo, ali je ukazala da je, u poređenju sa periodom od pre 25 godina, prisustvo nelegalne hrane u prometu smanjeno.

U odnosu na raniji period, može se reći da je smanjen procenat pojavljivanja nelegalne hrane u prometu. To je, između ostalog, rezultat našeg stalnog rada i prepoznavanja ovog problema kao specifičnog i prisutnog, ne samo kod nas već i u zemljama u okruženju“, rekla je Ivanjac.

„Uglavnom je reč o hrani koju nazivamo nebezbednom, odnosno o hrani za koju nismo mogli da utvrdimo poreklo, jer nije imala deklaraciju. Takva hrana zatečena je u prometu bez zakonom propisane dokumentacije koja bi ukazivala na njeno poreklo“, navela je Ivanjac.

„Kad govorimo o kvalitetu, ono što je deklarisano u 90 odsto slučajeva je potvrđeno u našim laboratorijskim analizama“, rekla je Ivanjac.

Kako je objasnila, Ministarstvo poljoprivrede preko nadležnih inspekcija kontroliše bezbednost i kvalitet hrane na tržištu Srbije, a proizvodi koji se nalaze u legalnom prometu prolaze propisane kontrole.

Da je kontrola obavljena, imali bismo žig na mesu i deklaraciju na kojoj bi, između ostalog, pisalo u kom je objektu zaklano i kog je porekla meso. Sve to u slučaju ilegalne hrane nedostaje“, istakla je Ivanjac.

„Na deklaraciji imate naziv proizvoda, datum proizvodnje, rok upotrebe, način čuvanja i poreklo. Kada je u pitanju meso, posebno je važno poreklo mesa“, ukazala je Ivanjac.

Tokom letnjih meseci posebna pažnja posvećuje se očuvanju hladnog lanca, odnosno pravilnom čuvanju hrane na propisanim temperaturama.Pored redovnih kontrola, veterinarska inspekcija postupa i po prijavama građana.

Ivanjac je istakla da su higijena objekta i pravilno rukovanje hranom od presudnog značaja.

„Onaj koji rukuje mesom ne sme da bude i taj koji naplaćuje. To je ono što prvo, kao inspektori, a kupci, skrenemo pažnju kada primetimo“, naglasila je Ivanjac.

Prema njenim rečima, potrošači bi trebalo da prijave svaku uočenu nehigijenu, jer se i na taj način doprinosi bezbednosti i kvalitetu hrane na tržištu.

Ocenjujući stanje na tržištu mesa u Srbiji, Ivanjac je poručila da potrošači mogu da imaju poverenja u proizvode koji se nalaze u legalnom prometu.