Svinje uvozimo iz Hrvatske, svinjsko meso iz Nemačke i Španije, dok smo mi izvezli „mizerne“ brojke u Makedoniju i Kinu. Udruženja stočara traže konkretnu intervenciju države i ulaganje u mala i srednja gazdinstva.

Nešto više od 18.000 tona svinjskog mesa i skoro 3.500 tona svinja uvezeno je u Srbiju od januara do oktobra ove godine, dok je u istom periodu iz naše zemlje izvezeno svega 658 tona svinjetine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Kada su u pitanju žive svinje najviše ih je stiglo u kategoriji mase preko 50 kg (preko 2.000 tona) od čega je većina uvezena iz susedne Hrvatske. Svinjsko meso u najvećoj meri uvezli smo u vidu smrznutog i to oko 17.000 tona. Nešto manje od 10.000 tona tog mesa isporučeno nam je iz Španije, dok je skoro 6.000 tona dopremljeno iz Nemačke. Mi smo pretežno izvozili u komšiluk na jugu, u Severnu Makedoniju poslali smo 359 tona trupova, polutki, svinjskog, svežeg i rashlađenog mesa. Za Kinu je otišlo 217 tona butova i plećki, sa kostima, smrznutih. Ove podatke u Asocijaciji stočara Srema i Mačve komentarišu kao poražavajuće i smatraju da stočarsku proizvodnju u našoj zemlji uništava upravo toliki uvoz.

Kako su rekli, zbog teške situacije u kojoj se srpsko svinjarstvo nalazi, prošle nedelje su i uputili pismo Ministarstvu trgovine i turizma kao i Ministarstvu poljoprivrede u kojem traže sastanak sa predstavnicima istih i odgajivača svinja, trgovačkih lanaca, mesoprerađivača i klaničara kako bi zajedno došli do potencijalnog rešenja. Oni ukazuju na to da se godišnje u Srbiji po glavi stanovnika potroši 17 kg mesa, te zaključuju da smo mali potrošač ovih proizvoda i da imamo kapaciteta da sami to i proizvedemo. Farmeri ni cenom nisu zadovoljni. U ovom momentu svinje se prodaju za 120-130 dinara po kilogramu što ne može da nadoknadi ni sama ulaganja, a daleko je od ostvarivanja zarade. Država, kako su istakli u udruženjima stočara, mora da ima strategiju i da se opredeli na koji način će ulagati u svinjarstvo. Između ostalog, treba uvećati iznos uvoznih prelevmana na uvoz mesa, uvesti kvote za uvoz smrznutog mesa, uvesti kvote, prelevmane i carinu na uvoz prerađevina….

U Saboru proizvođača agroprivrede Srbije sličnog su stava. Smatraju da iz godine u godinu trošimo sve manje svinjskog mesa, a da je to posledica kupovne moći. Veliku prepreku u dolaženju do stranih tržišta predstavlja i činjenica da je do prošle godine u Srbiji bila sprovođena vakcinacija protiv klasične kuge svinja. I oni trenutnu cenu svinja smatraju nedovoljnom jer, kako su rekli, farmeri ne mogu da budu ni na nuli sa tom „zaradom“.