Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 15. februara, slave Sretenje Gospodnje, praznik posvećen unošenju Isusa Hrista u hram

0
175

Sretenje je svrstan u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mesto određeno za devojke.

Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.

Sveto pismo kaže kako četrdeseti dan po Roždestvu Hristovu donese Presveta Deva svog božanskog Sina u hram jerusalimski da ga, shodno zakonu, posveti Bogu i sebe očisti… U to vreme držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Devu Mariju ne na mesto za žene, nego na mesto za devojke. Tom prilikom pojave se u hramu dve čudne ličnosti: starac Simeon i Ana, kći Fanuilova. Pravedni starac uze na ruke svoje Mesiju i reče: „Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po riječi svojoj…“ Sretenje se slavi od vremena cara Justinijana, a kao slava veoma je često u srpskom narodu, koji za ovaj praznik vezuje svoju tradiciju i običaje.Ako je na Sretenje sunčan dan i medvedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje senke, pa se vrate nazad, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja. Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. Običaj je da se na Sretenje obavezno pale sveće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća. Najzanimljivije od sretenjskih verovanja jeste da mlade devojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.Inače, ovaj praznik je u vreme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.Dan Sretenja 1804. godine presudan je za istoriju srpskog naroda, jer je tog dana Karađorđe Petrović podigao u Orašcu Prvi srpski ustanak.
Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je proglašen i prvi ustav kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski ustav, a Srbija na ovaj dan slavi Dan državnosti.

 

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here