Zbog otežavanja procedure uvoza brašna u Makedoniju, poslovno udruženje „Žitounija” traži od nadležnih uvođenje recipročnih mera za makedonske proizvode

0
109

Zbog otežavanja procedure uvoza brašna u Makedoniju, poslovno udruženje „Žitounija” traži od nadležnih uvođenje recipročnih mera za makedonske proizvode.

 Poslovno udruženje „Žitounija”, kako prenose mediji, optužilo je makedonske vlasti da su nedavno uvedenim merama učinili da uvoz brašna iz Srbije bude „gotovo neisplativ”.  Ovo udruženje traži da naša zemlja odmah uvede kontramere za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Makedonije.

Po novoj proceduri, brašno se iz Srbije šalje u Makedoniju bez makedonskih markica. Tamo se potom skladišti, a tek nakon fitosanitarnog pregleda uvoznik može da trebuje markice i potom ih istakne na proizvod. Međutim, brašno mora i da se raspakuje, što dodatno angažuje i potrebno ljudstvo za taj posao. Ova procedura, može da potraje i mesec dana. – Uvoznicima su time značajno povećani troškovi i posao sa Srbijom postaje ekonomski neisplativ. Realno je očekivati pad izvoza domaćeg brašna – navodi Zdravko Šajatović, predsednik „Žitounije”.

Za domaće proizvođače Makedonija je treće izvozno tržište na koje se godišnje plasira do 40.000 tona brašna. Ovo udruženje podnelo je inicijativu ministru trgovine Rasimu Ljajiću da se makedonskoj strani odmah uvedu slične mere reciprociteta na neke, njima važne proizvode. Predlažu da se izaberu proizvodi koji su pakovani u ambalažu, da se nakon uvoza u Srbiju propiše obaveza skladištenja, raspakivanja i kontrole kvaliteta. Kao i ponovno lepljenje deklaracija i pakovanja, uz obrazloženje da je to uobičajena procedura koja ne stvara dodatne troškove.

Spor oko izvoza brašna u Makedoniju traje godinama. Početkom 2016. godine „Žitounija” je, takođe, reagovala kada je Makedonija, preko noći, zatražila od naših izvoznika obavezne analize za svaki kamion isporučenog brašna. Te analize izvoznicima su naplaćivane 450 evra, što je tada bilo oko osam odsto od vrednosti isporučenog brašna.

Izvoznici su bili prinuđeni da brašno kontrolišu u dve privatne makedonske laboratorije u vlasništvu privatnih mlinova, što su u „Žitouniji” smatrali drastičnim primerom sukoba interesa. Uvođenjem takvih propisa Makedonija je kršila načela Cefta sporazuma, ali i sporazuma Srbije i Makedonije iz 2012. godine o međusobnom priznavanju sertifikata o kvalitetu koje izdaju ovlašćene laboratorije u državi izvoznici hrane.

– Imamo sporazum, ali on se nažalost ne poštuje. Predložićemo da se primenjuje ili da se pravi novi – ističe Šajatović.

 

 

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here