U Srbiji je požnjeveno oko 80 odsto pšenice

0
175

U Srbiji je do sada požnjeveno oko osamdeset odsto od pet stotina šezdeset hiljada hektara pšenice, a očekuje se ukupan rod od  dva koma pet miliona tona.

Agroekonomista Milan Prostran je izjavio da je ovogodišnji prinos za dvadeset odsto manji nego prošle godine. On je rekao da se prosečni prinosi kreću između tri i po i četiri i po tone po hektaru, što je s obzirom na nepovoljne uslove i očekivano.

Prostran je rekao da je ukupan rod ostvaren zbog velikih površina zasejanih pšenicom, koje su kompenzovale loše vremenske uslove i štete, kao i slabiju primenu agrotehnike. Kada bi ostvarivali prosečan prinos u zemljama Evropske unije od pet do šest tona po hektru, Srbiji bi bilo dovoljno da imamo četiri stotine hiljada hektara pod pšenicom. On je istakao da je za celokupnu domaću potrošnju potrebno oko milion pet stotina hiljada tona, što znači da će za izvoz ostati oko miliona tona pšenice.

Prema njegovim navodima, otkupna cena pšenice na početku žetve bila je veoma niska i iznosila je šesnaest do sedamnaest dinara, ocenivši da taj nivo cena proizvođačima nije mogao da pokrije ni troškove setve. Dobar znak je što je cena počela da raste i ona sada iznosi devetnaest dinara sa PDV-om, a i država je istovremeno pokušala da provocira tržište pšenice, kupujući za robne rezerve  dvadeset pet hiljada tona po ceni od dvadeset dinara. U svakom slučaju, cena će rasti, pa Prostran savetuje da oni koji ne moraju da žure, pšenicu i ne prodaju odmah, već da čekaju kraj godine.

Prostran je dodao da većina malih proizvođača “neće imati vremena za čekanje”, navodeći da im je to prva ovogodišnja zarada, kojom treba da pokriju troškove, dok će se za kasniju prodaju odlučiti veliki proizvođači koji imaju i kapacitete za skaldištenje. On je naglasio da je pšenica berzanska roba i da se njene cene na domaćem tržištu formiraju na osnovu različitih parametara u zemlji i inostranstvu.

Prostran je podsetio da je to je tržišna cenovna igra, a cena na domaćem tržištu zavisiće i od cena u okruženju. Cenu, bar kada je evropsko tržište u pitanju diktiraju proizvodnja pšenice u Rusiji i u Ukrajini.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here