Nikola Milovančev – Komisija za istraživanje žrtava Jasenovca je političkom odlukom obustavila rad

0
281

Nikola Milovančev, pravnik i publicista iz Ljubljane, ukazao je na činjenicu da je komisija koja je oformljena 1964. godine i čiji je član bila doktor Vida Brodar, antropolog, otkrila značajne podatke o jasenovačkim žrtvama, ali da je političkom odlukom rad te komisije zabranjen.

Nikola Milovančev pravnik i publicista iz Ljubljane, povodom polemike profesora Vladislava Sotirovića i gospodina Zlatoja Martinova, po prvi put je obelodanio deo svedočenja sestre dr Vide Brodar, antropologa, koja je vodila istraživanja na području jasenovačkog logora 1964. godine. Zamolili smo Nikolu Milovančeva da pojasni šta je navedeno u tim svedočenjima.

Prema svedočenju akademika Srboljuba Živanovića, jedinog profesora medicine Državne komisije koja je istraživala broj žrtava u Jasenovcu i predsednika Međunarodne komisije za istinu o ovom logoru, Državna komisija sudskih antropologa bivše SFRJ u sastavu: dr Zdravko Marić, Vida Brodar, Aton Pogačnik i dr Srboljub Živanović, je septembra 1964. završila prvu fazu ispitivanja masovnih grobnica na stratištu u Donjoj Gradini sa druge strane Save od logora Jasenovac. Kako je Akademik Živanović rekao, članovi Komisije su se tada uplašili brojeva do kojih su došli. Na stratištima duž reke, u masovnim grobnicama koje su se prostirale na dužini 12,5 kilometara i širini 4,5, prema mišljenju Komisije ležalo je više stotina hiljada zverski ubijenih ljudi – 700.000 Srba, 23.000 Jevreja i 80.000 Roma! U grobnice, široke šest, a duboke osam metara, naslagane su jedna na drugu, po 27 osoba, starih i mladih. Prve analize uzroka smrti svedočile su da je oko 20 odsto njih u grob otišlo živo. Nikola Milovančev, pravnik i publicista iz Ljubljane, rekao je da je sestra Vide Brodar bila svedok opservacija Komisije i ličnih zapažanja Brodareve, kao i da je sama doktor Brodar bila razočarana što je Komisija prestala sa radom. Milovančev je rekao da je prestanak rada Komisije uslovljen političkom odlukom i da su se kasnije mnogi trudili da brojeve žrtava logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do kojih se došlo, umanje.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here