Poljoprivreda u Srbiji ulazi u najosetljiviji deo godine – prolećna setva je u punom jeku, ratari sabiraju troškove, a pitanja isplativosti sve su glasnija. Istovremeno, stočari upozoravaju na kretanja u proizvodnji mleka i neizvesnost otkupnih cena, dok proizvođači pažljivo računaju svaki litar goriva i svaku subvenciju. Iako država obezbeđuje značajnu podršku, poljoprivrednici sve češće traže jasne rokove, stabilne uslove i dugoročnu strategiju.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni poziv za podnošenje zahteva za premije za mleko za prvi kvartal 2026. godine. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da mlekari mogu da podnesu zahteve u periodu od 15. aprila do 15. maja, a da je za ove namene obezbeđeno četiri milijarde dinara. On je istakao da je u Srbiji zabeležen rast proizvodnje mleka, kao i da se sve veće količine nalaze u legalnim tokovima, odnosno završavaju u registrovanim mlekarama.

Glamočić se osvrnuo i na proteste mlekara, ocenivši da je situacija danas stabilnija nego ranije, ali je naglasio da je mlekarstvo suočeno sa izazovima na globalnom nivou. „Naši mlekari su nezadovoljni jer su očekivali uslove kao ranije. Međutim, podsticaji koje dobijaju među najvećima su u svetu. Kod nas iznose oko 500 evra po kravi, dok su, na primer, u Češkoj oko 100 evra po grlu. Prešli smo na tržišnu ekonomiju. Srbija ima dovoljno hrane, situacija je svuda zahtevna, ali verujem da ćemo biti korak ispred“, rekao je ministar.

Podsetio je i na mere sprovedene u prethodnom periodu, među kojima su smanjenje uvoza mleka – za oko 20 odsto u poslednja tri meseca – kao i uvođenje oznake „100 odsto iz Srbije“, koja potrošačima garantuje domaće poreklo proizvoda. Ipak, upozorio je da kvalitet zemljišta u Srbiji još uvek zaostaje za standardima u pojedinim evropskim državama.

Ministar je ponovio da Srbija ima visoke podsticaje po grlu, ali je dodao da povećanje agrarnog budžeta na 10 odsto ukupnog budžeta trenutno nije realno, jer bi to značilo smanjenje sredstava u drugim sektorima. Govoreći o stočarstvu, najavio je i javni poziv za podsticaje za priplodna grla, za koji je opredeljeno 24 milijarde dinara. Poziv je, kako je naveo, koncipiran slično kao i onaj za biljnu proizvodnju. „Poljoprivrednici su dobili sredstva na vreme za prolećnu setvu, a mineralnog đubriva ima dovoljno da zadovolji potrebe proizvodnje, uprkos globalnim poremećajima. Na vreme smo obezbedili dovoljne količine azotnog đubriva, tako da nije bilo razloga za rast cena. Nove količine biće potrebne tek početkom sledeće godine“, rekao je Glamočić.

Kada je reč o podsticajima za stočare, naveo je da se, na primer, za priplodne krave može dobiti 55.000 dinara, uz važnu novinu – korisnici ove godine neće morati da pravdaju utrošak sredstava računima. „U ratarstvu ostaje obaveza pravdanja, jer je bilo zloupotreba. Kontrole će se nastaviti, a oni koji su sredstva koristili nenamenski moraće da ih vrate uz kamatu“, naglasio je ministar.

Ministar je nedavno boravio u Italiji i Češkoj, gde je razmenio iskustva sa kolegama iz oblasti poljoprivrede. Posebno je ukazao na razvijenost tovnog govedarstva u Češkoj, ističući da Srbija treba da razvija proizvodnju u sektorima gde ima konkurentske prednosti.

Govoreći o pojavi afričke kuge svinja, Glamočić je poručio da nema razloga za paniku, ali da je neophodan oprez i odgovorno postupanje svih aktera u sektoru.