Brojni su načini gajenja borovnice ali borovnica na bankovima zahteva poseban tretman. Borovnica je uspešno kročila na terene Srbije i sada je najperspektivnija voćna vrsta.

Ukoliko nameravate da se upustite u gajenje borovnice prva je dilema – gajenje na bankovima ili u saksijama, vrećama? Ukoliko je gajite na bankovima čeka vas borba sa korovima, kako uskolisnih tako i širokolisnih, dugotrajnih korova. Održavanje zemljišta u zasadima borovnice u rodu se može izvoditi na više načina:  jalovi ugar (čista obrada), primena herbicida, zatravljivanje međurednog prostora, zastiranje gredica argotekstilom ili usitnjenom korom četinara, različite kombinacije – travni pokrivač+malč u redu ili travni pokrivač+malč u redu+herbicidi u trakama duž redova. Koji način će se primeniti zavisi od brojnih faktora: raspoložive mehanizacije, količine vode za navodnjavanje, finansijskih mogućnosti i dr.

Jalovi ugar ili čista obrada zemljišta primenjuje se samo u prvoj godini nakon sadnje, a zatim se u septembru vrši zasejavanje semena travnih smeša u međurednom prostoru sa ciljem formiranja travnjaka. Čista obrada podrazumeva redovno freziranje zemljišta u međurednom prostoru, dok se u redu izvodi okopavanje.

Primena herbicida je česta i uobičajena mera, naročito za suzbijanje korova borovnica u trakama duž redova. Rano u proleće pred kretanje vegetacije koriste se zemljišni herbicidi za suzbijanje nicajućih korova iz semena. Zadržavaju dugo dejstvo (oko 6 meseci) pod uslovom da se zemljište ne obrađuje i ne ruši formirani zaštitni sloj, koji onemogućava nicanje korova. Tokom vegetacije mogu se primeniti i kontaktni neselektivni herbicidi i sistemični neselektivni herbicidi u trakama između malča i travnog pokrivača sa ciljem suzbijanja višegodišnjih korova. Oni se koriste sa primenom štitnika uz veliki oprez da  ne dođu u kontakt sa biljkama.

Malčiranje zemljišta organskim materijalima ili agrotekstilom predstavlja najbolji način održavanja zemljišnog prostora unutar redova. Primenom odgovarajućih malč materijala može se stabilizovati pH vrednost zemljišta. Malčiranje se obavlja u jesen ili rano u proleće tako što se organski materijal postavlja oko biljaka sa obe strane u pojasu širine 50 do 60 cm. Malčiranje u sloju debljine 12-15 cm na površini zemljišta u zasadu borovnice održava zemljište rashlađenim (svežim), pomaže u konzerviranju zemljišne vlage, dodaje organsku materiju u zemljište,poboljšava njegovu strukturu i otežava širenje jednogodišnjih korova. Međutim, malč materijal je manje efikasan protiv višegodišnjih korova.

Međuredni prostor u zasadima borovnice održava se u sistemu trava malč i kosi se redovno tokom cele godine. Pored malčiranja redni prostor u zasadima borovnice održava se tako što se na kraju vegetacije sa obe strane gredica izvuku plitke brazde čime se raspadnuti malč materijal premešta u zonu korena i čuva ga od izmrzavanja tokom zime, s obzirom da se nalazi blizu površine zemljišta.

Primena agrotekstila je takođe zastupljena, naročito pri gajenju borovnice na gredicama. Za zastiranje gredica se koristi agrotekstil širine 140 cm, a njegove ivice se fiksiraju nabacivanjem sloja zemlje. Prednosti agrotekstila su: duga trajnost i polupropustljivost za vodu, usled čega na visokim temperaturama ne dolazi do uparavanja (što je slučaj sa polietilenskim folijama).

Zastiranje unutar rednog prostora se najčešće kombinuje sa zatravljivanjem međurednog prostora.